Prati nas i na Fejsu! Klik na Like!

29.01.2014 u 18:00 | Biljke, Recepti, Voće i povrće, Zdravlje

Kopriva

Advertisement

KoprivaZa neke samo dosadan i neugodan korov, za druge zdrava i pristupačna namirnica te djelotvoran prirodni lijek. Beremo ju uglavnom s prirodnih staništa, iako se zbog raznovrsne primjene sve češće uzgaja.

U prehrani i fitoterapiji koriste se dvije vrste kopriva – velika kopriva ili prava kopriva (Urtica dioica L.) i mala kopriva (Urtica urens L.). Znanstveno ime roda dolazi od latinske riječi urere, što znači peći, a da je taj naziv opravdan mogli smo se i sami više puta uvjeriti.

Velika kopriva

Je trajna dvodomna biljka s razgranatim puzavim podankom i uspravnom, četverobridnom stabljikom visine do 1,5 m. Izraz dvodomna znači da se prašnički (muški) cvjetovi nalaze na jednoj, a tučkovi (ženski) cvjetovi na drugoj biljci. Listovi su nasuprotni, produženo jajasti, na vrhu zašiljeni, po rubu pilasto nazubljeni. Čitava biljka prekrivena je krhkim dlakama koje se na dodir vrlo lako lome i oslobađaju sok koji žari kožu. Muški i ženski cvjetovi pojavljuju se u pazušcima listova od lipnja do rujna. Mali su, neugledni, zelenkaste boje, složeni u metličaste cvatove (rese), a oprašuju se putem vjetra. Ženski cvjetovi se nakon oplodnje ovjese. Plod je malen, jednosjemeni oraščić. Listovi se skupljaju dok su mladi, sjeme u kolovozu i rujnu, a korijen na jesen.

Kopriva raste uz puteve, ograde, na zapuštenim mještima, po šumama. Osobito voli hranjiva i vlažna tla gdje često prekriva velike površine.

Mala kopriva

Je jednogodišnja i jednodomna biljka (muški i ženski cvjetovi nalaze se na jednoj biljci) koja naraste u visinu do 60 cm. Za razliku od velike koprive čiji su listovi na malim peteljkama, kod male koprive peteljka lista duga je gotovo kao i plojka. Po sastavu i djelotvornosti slična je velikoj koprivi.

Kopriva je oduvijek bila vjerni čovjekov pratilac. Prije otkrića konoplje korištena je za tkanje platna kojim su stari Egipćani omatali mumije, a pomorci pleli užad. Služila je i kao boja za tkanine. Stari Grci i Rimljani puni su hvale za ovu biljku kao hranu i lijek. Navodi se da su rimski vojnici sami sebe mlatili koprivom da se ne bi smrznuli u oštroj britanskoj zimi. Svježe ubrana kopriva još se uvijek u nekim krajevima koristi za „žarenje“ mjesta oboljelih od reume i išijasa. U starogermanskoj mitologiji i kopriva je bila simbol boga munje koji također žari i pali. Otuda vjerojatno i ona narodna „Neće grom u koprive“. Poznato je da su u nekim krajevima seljaci stavljali koprivu u ognjište kada se približavalo nevrijeme da „grom ne udari u kuću“.

Kopriva se u industriji koristi za dobivanje sirovog klorofila kojim se bojaju živežne namirnice, zubne paste i sapuni.

Priprema čaja od listova 1-2 čajne žlice suhih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta, a zatim procijediti. Piti tri puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, najbolje nakon obroka. Čaj pojačava lučenje mokraće, snižava razinu šećera u krvi, djeluje protiv proljeva, „čisti krv“, pomaže kod kožnih bolesti, reume, gihta i išijasa, preporučuje se kod anemije, čestih mokraćnih infekcija, povoljno djeluje na jetru.

Priprema čaja od korijena 1-2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena staviti u 3 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kuhati na laganoj vatri oko 5 minuta. Maknuti s vatre i ostaviti poklopljeno još 5-10 minuta. Piti tri puta dnevno po šalicu čaja kod tegoba s prostatom, adenoma prostate i upala
prostate.

Čaj kod upale prostate Pripremiti mješavinu od jednakih dijelova korijena koprive, biljke zlatnice (Solidago virgaurea) i lista medvjetke (Arctostaphylos uva ursi).Čajnu žlicu usitnjene mješavine staviti u 3 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i maknuti s vatre. Nakon 10 minuta čaj procijediti i piti tri puta dnevno po šalicu čaja u gutljajima.

Vino od koprive Pripremiti: 100 g suhog, usitnjenog lista koprive, 100 g suhog korijena, 1l crnog vina, 300 g meda. List i korijen koprive močiti u vinu 5 dana. Nakon toga vino procijediti, dodati 250 g meda i lagano kuhati oko 15 minuta. Uzimati tri puta dnevno po jednu jušnu žlicu vina prije jela.

Ljekovitost koprive

Listovi koprive bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže i do 174 mg% vitamina C, 20 mg% karotina, vitamin B2, vitamin K, pantotensku kiselinu, kalcij (490 mg%), željezo (10 mg%), sumpor, natrij, kalij, mangan, magnezij, fosfor, kremičnu kiselinu, organske kiseline, do 5,9 mg% bjelančevina, kolin, acetilkolin i serotonin (u soku iz žarnica), klorofil, triterpene i sterole (beta–sitosterol).

Kopriva u biovrtlarstvu

Kopriva je u biovrtlarstvu jedna od najvažnijih biljaka, a najčešće se koristi kao sredstvo za prskanje protiv nametnika ili gnojivo koje potiče rast i jača otpornost biljaka.

Kao sredstvo za prskanje

Usitniti 1 kg svježe koprive (ubrane prije cvatnje) i preliti ju s 10 L vode (najbolje kišnice ili vode iz pipe koja je odstajala dan, dva). Pripravak ostaviti stajati 12-24 sata (ne duže) i koristiti za prskanje protiv lisnih uši na povrću, voćkama itd. Preporučuje se prskanje ponavljati nekoliko dana zaredom.

Kao tekuće gnojivo

1 kg usitnjene svježe koprive (ubrane prije cvatnje) preliti s 10 L kišnice ili odstajale vode. Posuda treba biti nešto veća, nikako metalna, jer prilikom vrenja dolazi do reakcije s metalom. Najčešće se koriste plastične posude koje se prekriju jutenom vrećom ili nekavom mrežom ili rešetkom jer tekućina mora biti u doticaju sa zrakom. Masa se ostavi fermentirati 5-30 dana, ovisno o temperaturi, uz svakodnevno miješanje. Kod temperature od oko 20 °C gnojivo će biti gotovo za kojih 15 dana. Kad poprimi tamnu boju i prestane se prilikom miješanja pjeniti, spremno je za upotrebu. Kao gnojivo za zalijevanje koristi se razrijeđeno s vodom u omjeru 1:10. Zalijeva se na tlo, ne po zelenim dijelovima biljke.

Kopriva u kozmetici

Kopriva se tradicionalno koristi u preparatima za kosu i vlasište, šamponima, losionima, vodicama itd. Mladi listovi koprive imaju svojstvo stezanja pa se dodaju maskama za lice i mješavinama za kupanje. Neke pripravke možete izraditi i kod kuće.

Losin za jačanje korijena kose

100 grama suhog, usitnjenog korijena koprive močiti u 500 mL komovice ili 70%-tnog alkohola 2-3 tjedna. Nakon tog tekućinu procijediti, dodati par kapi ricinusova ulja i koristiti za masažu vlasišta. Losion možete pripremiti i od jakog čaja lista i korijena koprive uz dodatak jabučnog octa. Kod prhuti i opadanja kose dobro je svakodnevno u vlasište lagano umasirati jaki čaj od mješavine lista koprive, korijena čička i lista kadulje (žalfije).

Kopriva u kuhinji

S prehrambenog gledišta kopriva je hranjivija i zdravija od većine uzgojenog povrća, što je i razlog da se sve češće nalazi na tanjurima. U kuhinji se koriste samo mladi vršci koprive, što znači vršnih 4-6 listova. Bere se obično od ožujka do svibnja, no može se koristitim i cijele godine jer nakon košnje ponovno stvara mlade vrške. Nikad se ne konzumira u svježem stanju, nego se termički obrađuje. Mogućnosti za pripremu su velike. Od nje se priprema krem juha, umak, varivo, punjenja za tjesteninu (ravioli), omlet, „čips“, polpete (sa kuhanim i propasiranim krumpirom, omekšalim zobenim pahuljicama ili kuhanom rižom), savijače (sa sirom ili krumpirom), zlevanke itd.

Krem juha od koprive

Pirjati na ulju ili maslacu 2 glavice luka, dodati veći krumpir narezan na kockice, doliti vodu i kuhati. Kad je krumpir skoro kuhan dodati listove koprive i kuhati još 5-10 minuta. Začiniti po ukusu, sve promiksati štapnim mikserom i po želji dodati malo vrhnja.

Prženi listovi koprive – „čips“od koprive

20-30 listova koprive lagano nagnječiti valjkom za tijesto i malo posoliti. ostaviti stajati 5-10 minuta. U međuvremenu pripremiti tijesto od 125 g brašna, 2,5 dl piva, 1 jajeta, malo soli, papra i muškatnog oraščića. Listove umočiti u tijesto i pržiti na vrućem ulju. Poslužiti uz juhu ili umak.

Umak od koprive ili „kopriva na špinat“

Vrškove koprive oprati i kratko prokuhati u posoljenoj kipućoj vodi. Na ulju ili maslacu kratko popržiti malo brašna, dodati malo bijelog luka i nasjeckane prokuhane koprive. Zaliti mlijekom i vodom u kojoj su koprive kuhane. Kratko prokuhati i zasoliti. Poslužiti uz pire od krumpira.

Izvor: ZdravaPriroda.com / ljiljananieder.com