Prati nas i na Fejsu! Klik na Like!

08.01.2019 u 12:05 | Zdravlje

Zašto bi svi trebali piti kefir i kako ga možemo ‘uzgajati’ sami kod kuće

Advertisement

Što je zapravo kefir?

Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa koji se dobiva uz pomoć kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive.

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno.

Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kaže da su kefirna zrnca dar od Boga, “mana s neba” koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju.

Kako početi s kefirom

Ako ste kefirna zrnca dobili poštom (obično se spakiraju u vrećici s malo mlijeka), ili ako su bila zamrznuta, prvo ih trebate malo oporaviti ili oživiti. Zrnca stavite u staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata (ljeti kraće). Potom ih procijedite i taj prvi kefir bacite.

Ovaj postupak ponovite 2-3 puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodna mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako ste dobili aktivna zrnca (koja nisu putovala i nisu bila zamrznuta), možete odmah početi s izradom kefira.

Količina oko pola velike žlice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata (ljeti, ako su velike vrućine, kraće). Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i miješate žlicom dok se ne procijedi (jer je gusto pa da lakše prođe). Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeđeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u frižider. Ne ispirite zrnca vodom jer će ih to oslabiti.

Kefirna zrnca se razmnožavaju, pa ćete nakon nekoliko dana primijetiti da ih ima više. Tada povećajte količinu mlijeka. Jedna velika žlica zrnaca je dovoljna za 5-6 dl mlijeka. Prilagodite količinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnože toliko da ih je previše za količinu koju trebate svaki dan, odvojite višak zrnaca. Dakle, ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas (dvije šalice), održavajte količinu zrnaca oko jedne pune jušne žlice, višak odvajajte, sačuvajte ili podijelite s drugima. Na kraju teksta ću napisati kako zrnca možete poslati poštom.

Kefir je najbolji kad se pravi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili nešto slično, prelijte zrnca mlijekom, poklopite posudu i spremite u frižider. Tako može stajati i do 7 dana. U slučaju da nemate mlijeka, možete ih kratko sačuvati i u vodi, ali ne predugo – samo do slijedeće kupovine mlijeka.

Naime, zrnca čak i dok miruju u hladnjaku ipak trebaju mlijeko da prežive. Nakon pauze, kad ponovno krećete s izradom kefira, učinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno, ovaj postupak ponovite nekoliko puta dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodna mirisa i okusa.

Što s metalnim žlicama?

Možda ste negdje pročitali da se ne smiju koristiti metalne žlice i cjedila za cijediti kefir. No zaista nije važno koje žlice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastične, drvene… Zrncima to ništa ne smeta. Ali važno je da kefir čuvate samo u staklenim ili keramičkim posudama. Nemojte nikad čuvati kiselu hranu i tekućinu u plastičnim i metalnim posudama jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.
Možda ste pročitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to nema nikakve veze, kefir je prirodni probiotički napitak, fermentirano (ukiseljeno) mlijeko, dakle hrana, i možete ga koristiti kako god i koliko god hoćete, tj. koliko vam prija. U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra kefira dnevno.

Ali za početak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno povećavati količinu. Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore – korisne bakterije uništavaju patogene i zauzimaju njihovo mjesto, pa to kod nekih osoba može uzrokovati prolazne probavne smetnje.

Koje mlijeko koristiti za kefir

Najbolje je za kefir koristiti svježe domaće mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog, kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Čak i osobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro podnose kefir, jer se procesom fermentacije teško probavljive komponente iz mlijeka (mliječni protein kazein i mliječni šećer laktoza) razgrađuju i “predprobavljaju”. Ako koristite kupovno mlijeko, preporučujem ono pod nazivom ”svježe” koje je pasterizirano na nižoj temperaturi i ima kraći rok trajanja.
”Trajno” mlijeko s rokom trajanja od više mjeseci (u tetrapaku) je pasterizirano na vrlo visokoj temperaturi a postoji i sumnja da se staro mlijeko kojemu je prošao rok trajanja ponovo pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraća na police prodavaonica. Zato je takvo mlijeko najpametnije izbjegavati. Što se tiče različitih proizvođača, ja nekako imam više povjerenja u manje mljekare.

Što s viškom zrnaca

Redovnom izradom kefira svaki tjedan ćete imati višak zrnaca. Jednu količinu svakako sačuvajte, kako biste imali sebi rezervu ako im se nešto dogodi. Iako zrnca mogu trajati vječno, ponekad se može dogoditi da “polude”, npr. zbog vrućine, ili čak uginu ako ne vodite računa o njima. Sačuvajte ih tako da ih isperete, posušite kuhinjskim papirom i zamrznete. Nakon odmrzavanja, kad ih budete htjeli ponovno aktivirati, ponovite postupak “oporavka” naveden gore. Zrnca možete čuvati u zamrzivaču oko 3 mjeseca.

Zato redovito obnavljajte svoju zalihu. Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje… Evo kako zrnca možete poslati poštom: malu količinu zrnaca (pola do jedne jušne žlice) stavite u najlonsku vrećicu za zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (par žlica), stisnite vrećicu (istisnite zrak) i vežite čvrsti čvor. Sve skupa stavite u novu vrećicu, istisnite zrak i vežite čvor. Ponovite sve skupa još jednom s trećom vrećicom, za svaku sigurnost, dakle u slučaju da se vrećica rastrgne da se mlijeko ne izlije. Spakirajte u kuvertu sa zračnim jastučićima i pošaljite poštom – učinili ste dobro djelo:).

Kefir na ljetnim vrućinama

Ljeti, kad su velike vrućine, može se dogoditi da se sirutka (prozirna tekućina) na dnu tegle potpuno odvoji od gustog dijela kefira, te da kefir promijeni okus (više na octeno-kiselo). To je iz razloga što se fermentacija ubrzava na visokoj temperaturi. U tom slučaju smanjite količinu zrnaca u odnosu na količinu mlijeka, i čuvajte kefir na najhladnijem mjestu u stanu. Ili ga procijedite ranije, dakle ne čekajte 24 sata, već cijedite kad se kefir zgusne i kad se počnu vidjeti prve male “pukotine” tj kad vidite da se čvrsti dio počinje odvajati od tekućine. To može biti već nakon 12-14 sati fermentacije. Ako vam u tom trenutku ne odgovara cijediti kefir, možete ga samo premjestiti u hladnjak na nekoliko sati pa ga onda cijediti u uobičajeno vrijeme. U hladnjaku se proces fermentacije zaustavlja.

Izvor: ZdravaPriroda.com / www.slobodnadalmacija.hr